Palestinska grupa Hamas spremna je da se uključi u novu i ozbiljnu rundu pregovora s ciljem postizanja trajnog sporazuma o prekidu vatre, rekao je u četvrtak Khalil al-Hayya, šef Hamasa u Gazi i glavni pregovarač grupe, napominjući da su kontakti s posrednicima još uvijek u toku.
ADVERTISEMENT
U snimljenom govoru, al-Hayya je rekao da Hamas „nije odbacio najnoviji prijedlog (američkog izaslanika za Bliski istok Stevea) Witkoffa, već je ponudio neka zapažanja i poboljšanja.“
Kako je rekao, amandmani koje je predložio Hamas „imali su za cilj osigurati da se (izraelska) okupacija ne vrati izdaji, ubijanju, upadima ili prisilnom raseljavanju i garantirati dostojanstven ulazak pomoći i olakšica našem narodu“.
Također je najavio da je grupa spremna odmah predati upravu u Gazi bilo kojem profesionalnom i nacionalno dogovorenom palestinskom tijelu.
"Kontinuirano radimo sa svim stranama kako bismo postigli sporazum zasnovan na čvrstom stavu posvećenom temeljnim pravima i zahtjevima našeg naroda, što bi dovelo do trajnog prekida vatre, potpunog povlačenja okupacije iz cijelog Pojasa Gaze, hitne humanitarne pomoći i okončanja blokade."
Istakao je izraelsku vladu, a posebno premijera Benjamina Netanyahua, kao glavnu prepreku postizanju sporazuma, rekavši da Netanyahu „ne želi okončati rat, iz ličnih i ideoloških motiva“.
Al-Hayya je naglasio da je Hamas pokazao fleksibilnost i pozitivan stav prema raznim prijedlozima.
„Prihvatili smo većinu ponuda od nastavka agresije u martu, uključujući prijedlog medijatora s kraja marta koji je pozivao na predaju pet zarobljenika i ulazak u drugu fazu januarskog sporazuma, ali ga je okupacija odbila“, rekao je.
„Nakon toga, predstavili smo našu viziju sveobuhvatnog sporazuma koji uključuje oslobađanje svih zarobljenika u zamjenu za konačni kraj rata, ali je okupacija i taj prijedlog odbila“, dodao je.
Kao gest dobre volje, al-Hayya je rekao da je grupa oslobodila izraelsko-američkog vojnika Edana Alexandera.
Napomenuo je da je „Witkoff prije sedmicu dana predstavio prijedlog kojim se poziva na oslobađanje 10 živih zarobljenika i 18 tijela u periodu od sedam dana, ali nije uključivao garancije protiv nastavka borbi osmog dana. U stvari, sam Netanyahu je izjavio svoju namjeru da nastavi rat nakon što pronađe zarobljenike.“
Al-Hayya je naglasio da Izrael insistira na održavanju pune kontrole nad humanitarnom pomoći putem vojnog mehanizma koji međunarodne organizacije odbacuju kao kršenje međunarodnog prava.
Izrael „ne bi nastavio svoje masakre čak ni nad onima koji jednostavno traže hranu da bi preživjeli, kao što se nedavno vidjelo u Rafahu, bez kontinuirane vojne i političke podrške, a najnoviji je bio američki veto u Vijeću sigurnosti UN-a protiv rezolucije kojom se zahtijeva prekid blokade i hitan ulazak pomoći u Gazu“, dodao je.
SAD su prethodno uložile veto na četiri nacrta rezolucija Vijeća sigurnosti kojima se poziva na hitan prekid vatre u Gazi - u oktobru 2023., decembru 2023., februaru 2024. i novembru 2024. - dok su se suzdržale od glasanja o drugim nacrtima rezolucija.
Izrael, odbacujući međunarodne pozive na prekid vatre, provodi genocidnu ofanzivu u Gazi od oktobra 2023. godine, ubivši preko 54.600 Palestinaca, većinom žena i djece. Humanitarne organizacije upozorile su na rizik od gladi među više od 2 miliona stanovnika enklave.
Prošlog novembra, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog ratnih zločina protiv civila u enklavi.